O Mrkoplju
Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XIV. ili XV. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. Od oko 1730. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu...Mrkopalj
Mrkopalj je jedno od najstarijih goranskih naselja čija duga i burna povjest bilježi godine razvoja i kriza, uspjeha i padova. Na ovom goranskom području razvijen je zimski turizam što nije ni čudno s obzirom da je Mrkopalj kolijevka hrvatskog skijanja gdje je još daleke 1913. godine održano prvo organizirano skijaško natjecanje kao i nedugo zatim 1934.godine izgrađena i prva skakaonica na kojoj je održano međunarodno natjecanje u skokovima.
Veliko bogatstvo Općine Mrkopalj svakako su ljudi koji su ovdje stoljećima naviknuti na teške životne uvjete. Oni su razvili rijetko viđenu gostoljubivost i srdačnost koja se iz želje za pomaganjem putniku namjerniku pretvorila u poseban turistički adut koji se ponajprije otkriva u spontanosti s kojom građani Općine Mrkopalj dočekuju svoje goste.
Povijest
Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XIV. ili XV. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. Od 1732. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.
Poveljom Franje Josipa II., od 1785. godine Mrkopalj je postao privilegirani kraljevski grad (trgovište) sa svojim grbom i pečatom. Ima svog suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi upravu. Godine 1854. izgrađena je crkva Majke Božje od Sedam žalosti u kojoj se svake godine slavi taj blagdan.
1771. godine počinje se graditi i crkva Sv. Filipa, posvećena 1778. za senjsko – modruškoga biskupa Ivana III Kabalini De Ehrenburg.
Poveljom austro-ugarskog cara Josipa II od 1785. godine Mrkopalj, zajedno s Ravnom Gorom i Vrbovskim, proglašavaju se i postaju privilegirani kraljevski gradovi (trgovišta). Godine 1854. izgrađena je crkva Majke Božje od sedam žalosti, zavjetna kapela koja je od 1944. župna crkva u Mrkoplju , koja je to postala nakon 6. travnja 1944. kada je u bombardiranju Mrkoplja srušena i spaljena crkva Sv. Filipa,župni stan kao i mnogo kuća u samom mjestu. Svake godine treće nedjelje rujna slavi se proštenje, kada veliki broj vjernika pohodi Mrkopalj u znak zahvalnosti i štovanja Blažene Djevice Marije.
Prvi organizirani skijaški tečaj za Hrvatsku započeo je 1913. godine u Mrkoplju, za 14 skijaša, u organizaciji Rikarda Wickerta, Ive Lipovšćaka i Ante Pandakovića. Prilikom drugog tečaja u Mrkoplju, 1914., održano je 1. prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju. Također u Mrkoplju je 1934.g, izgrađena i prva skakaonica u Hrvatskoj «pod Vrhin», gdje je već 1936.održano i međunarodno natjecanje u skijaškim skokovima na kojem je Norvežanin Jahr skočio tada nevjerojatnih 46 m.
Na području Mrkoplja, još od davnih poslijeratnih 1947/48. godina, postoje Planinarska društva «Bijele Stijene» i «Bitoraj» sa skijaškim sekcijama, čiji je barem svaki drugi Mrkopaljac bio član. Stoga ne čudi činjenica da je Mrkopalj dao najbolju skijašicu Hrvatske, i prvu Hrvatsku olimpijku Nadu Birko , koja je tu titulu nosila gotovo pet desetljeća, sve do jedinstvene Janice Kostelić.
Zbog svega ovog prije navedenog nije ništa čudno što za Mrkopalj važi epitet “Kolijevka Hrvatskog skijanja”.
Stare fotografije
