Ova je manifestacija zamišljena kao događanje kojim će dio bogate povijesti Karolinske ceste sudionicima biti predstavljeno na različite načine
Treće izdanje priredbe »Weissova avantura na fajerima – biciklom kroz povijest Karoline« zaustavila se i u Mrkoplju, točnije na lokaciji Sungerski lug, prirodnog fenomena creta, na imanju obitelji Butković u Sungeru i karolinskom bunaru, Mrkoplju i skijalištu Čelimbaša, Brestovoj Dragi i fajerima.
Zamišljena kao priredba kojom će se dio bogate povijesti Karolinske ceste sudionicima predstaviti na različite načine, ova je manifestacija, uz bicikliste, privukla i planinare, a u poslijepodnevnim satima i lokalno stanovništvo te goste koji su mogli o prošlosti Karoline saznati kroz nekoliko zanimljivih druženja.
A koliko zaista znamo o navedenim lokacijma? Cret – Sungerski lug prostire se jugozapadnom stranom sungerske doline na nadmorskoj visini od 780 metara, te se pruža uz cestu duljinom od 2,28 kilometara i zauzima širinu od 1,25 kilometara. To je dio tamne crnogorične šume koja pripada zajednici jele s rebračem, odnosno najrasprostranjenije su biljne zajednice jele, smreke te u prizemnom sloju borovnice i paprat rebrača te veći broj različitih vrsta mahovina i gljiva.
Ovu šumu karakterizira dugo zadržavanje snijega i vode. Odlikuje se jednostavnim reljefom, ispresijecana dubljim i plićim ponorima i udubinama. Najveća zanimljivost ove šume su upravo ta mala udubljenja nalik ponikvama koje predstavljaju male prijelazne cretove, odnosno močvarna mjesta s obiljem mahovina gdje odumrli biljni ostaci stvaraju treset. Zbog velikih količina padalina udubljenja često budu poplavljena. Spužvasti mah tresetar, koji raste na tim mjestima, upija velike količine vode i čineći stanište vlažnim omogućuje preživljavanje različitih biljnih vrsta. Tijekom 2009. godine napravljena su istraživanja creta gdje su determinirane ukupno 73 vrste cvjetnica, mahovina, lišajeva i gljiva.
S prirodno-znanstvenog gledišta očuvanje cretova je vrlo važno jer je jedino na ovom području u Hrvatskoj pronađena rijetka biljka močvarni zmijinac (Calla palustris). Koliko je do danas poznato, to je jedino stanište i nalazište ove biljke u Hrvatskoj, kojemu je Sungerski lug najjužnija točka u njegovom europskom rasprostranjenju te je uvršten u Nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske.
Govoriti o povijesti, a ne spomenuti da je Općina Mrkopalj prošle godine proslavila stotu obljetnicu od prvog organiziranog skijanja te ove godine obljetnicu 1. prvenstva Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju koje je organizirano davne 1913. odnosno 1914. godine upravo na ovim prostorima, ne bi imalo smila. Mrkopalj stoga s pravom nosi epitet »Kolijevka hrvatskog skijanja«, te s okolicom ima idealne terene za razvitak zimskih sportova, a znali su to i Ivo Lipovšćak i Ante Pandaković te Rikard Wickert koji su te godine bili glavni organizatori skijaškog tečaja.
Skijašica Nada Birko-Kustec bila je prva hrvatska olimpijka nastupajući na olimpijadama u Oslu i Cortini D'ampezzo gdje je ostvarila zapažen rezultat. Poslije toga krenula je lavina mrkopaljskih skijaša koji su s više ili manje uspjeha predstavljali svoju državu na skijaškim natjecanjima diljem Europe. U toj lavini novih skijaša svakako moramo istaknuti hrvatskog biatlonca i sudionika Olimpijade u Sarajevu Franju Jakovca i Petru Starčević, sudionicu Olimpijade u Torinu. Tu je i mlađa generacija na čelu s Jakovom Fakom, osvajačem brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2009. u Južnoj Koreji te srebrne olimpijske medalje 2010. u Vancouveru. Odnedavno se Mrkopalj i Sunger ponose i Dinom Butkovićem, juniorskim viceprvakom svijeta u biatlonu za 2013. u ljetnom i zimskom biatlonu
