SVE MANJI BROJ UČENIKA UČITELJI I OPĆINA ULAŽU VELIKE NAPORE U ŠKOLOVANJE DJECE
Od vrtića pa do škole neizvjesno je doba
Smanjenjem gospodarstva nestaje mogućnost zaposlenja, pa su Gorani prisiljeni odlaziti »trbuhom za kruhom«. Od desetero djece koja se upisuju u Maticu rođenih svega njih dvoje do petero upisuje se u prvi razred
Povijest školstva u Mrkoplju seže još u daleku 1786. godinu, kada se otvara škola u privatnoj kući Stjepana Grgurinića. Zapis dalje kaže da je polaznika bilo malo, unatoč carskoj odluci o obaveznom polasku pučke škole. Škola je bila u zimskim mjesecima s osnovnim zadatkom naučiti djecu čitati i pisati, te ih upoznati s brojkama da bi mogli mjeriti duljinu i debljinu drvene građe na pilanama ili trupaca u šumi. Do 1945. škola je četverogodišnja, a u školskoj godini 1951./52. škola se organizira kao šestogodišnja. Par godina kasnije prelazi se na osmogodišnje školovanje koje je organizirano do danas.
Budućnost škole
U vrijeme poslije Drugog svjetskog rata Begovo Razdolje imalo je 40 učenika, a 1957. njih 28. Sunger je 1961. imao, od prvih do četvrtih razreda, 45 učenika, a Mrkopalj 299, što daje brojku od 373 učenika u cijelom kraju, da bi ta brojka danas iznosila svega 50-tak učenika.
Zabrinutost stanjem izražava i ravnatelj škole Dragutin Crnić izrekavši poraznu rečenicu:
– Gorski kotare moj blizu je kraj tvoj, Hrvatska Švica ostade bez iglica!, naglasivši da kroz ovaj slogan izlazi na površinu cijela problematika, ne samo Mrkoplja nego i cijelog Gorskog kotara. Simbolično s porastom sječe i izvozom šuma otvaraju se i putovi izlaska iz ovog kraja, a smanjenjem gospodarstva nestaje i mogućnost zaposlenja, a time i mogućnosti zarade, pa su Gorani prisiljeni odlaziti »trbuhom za kruhom«. Za ilustraciju od desetero djece koja se upisuju u Maticu rođenih u Mrkoplju svega njih dvoje do petero upisuje se u prvi razred, što znači da se više od 50 posto mladih obitelji iseljava.
Ravnatelj Crnić kaže da u svom mandatu redovito prati pad broja djece od 10 posto godišnje. Zabrinjavajuće brojke neminovno će dovesti u pitanje i samu opstojnost škole u ovakvom osmogodišnjem planu školovanja. Na žalost ovo nije sudbina samo škole u Mrkoplju nego i cijelog Gorskog kotara koji je u nezavidnom položaju po tom pitanju. Ovakva situacija radi probleme i u radu izvannastavnih aktivnost jer konkretno po pitanju sporta ne može se oformiti ekipa, pa se primjerice u nogometnu ekipu uključuju i djeca iz prvih razreda. No, i to neće zadugo biti problem obzirom da je Ministarstvo odlučilo da izvannastavne aktivnosti neće biti uključene u satnice učitelja pa stoga neće biti niti plaćene, što će svakako demotivirati daljnji rad.
Zavičajna zbirka
Iako s malim brojem učenika, škola u Mrkoplju maksimalno ulaže u svoje učenike kroz nastavne i izvannastavne programe. Trenutno je u tijeku nekoliko programa, a oni važniji su »Begovo Razdolje jučer danas sutra« – sakupljanje povijesne, geografske i statističke građe s ciljem da se sažme jedan cijeli rezime o ovom mjestu. Drugi važni projekt je uređenje edukativno-biološke staze ovog podneblja u vrtu škole na površini od četiri hektara. Cijeli ovaj projekt bit će kandidiran i prema sredstvima Europske unije, te projekt »Spasimo šume našeg kraja«. Aktivnosti koje su konstantne su one sportske iako zbog nedostatka djece, Mrkopalj kao kolijevka Hrvatskog skijanja polako će se gasiti. Poznati su mrkopaljski biatlonci i skijaši koji pohađali ovu školu i ovdje stekli prvo obrazovanje i susreli s ovim sportom. Svoje velike uspjehe svakako mogu zahvaliti afirmaciji Osnovne škole u Mrkoplju i tamošnjih sportskih klubova.Uz sportske aktivnosti u školi djeluju još i fotografska sekcija, keramičari, zadruga i vunarice, recitatori te robotika i tehnika. Škola raspolaže i s opremljenom tehničkom i informatičkom učionicom, te knjižnicom.
U svom sastavu škola u Mrkoplju ima i sportsku dvoranu, otvoreno igralište, a posebno se ponose Zavičajnom zbirkom smještenom u holu škole, te dječji vrtić čija se djelatnica financira iz proračuna Općine Mrkopalj. Ravnatelj Crnić ističe kako je uspostavljena izuzetno dobra suradnja s Općinom Mrkopalj te da općinske vlasti uvijek izlaze u susret za potrebe škole, koliko to situacija i općinski proračun dozvoljavaju.
A kad govorimo o Dječjem vrtiću, ove godine upisalo se 20-tak djece u jednoj grupi i s jednom odgajateljicom. Iako je ove godine bilo nešto više djece na upisu od kapaciteta vrtića, po naznakama iduće školske godine ne bi trebalo biti tih problema obzirom na broj djece. Kad bi se nastavio ovaj trend porasta djece u vrtiću, po statističkim podacima mogao bi se očekivati i veći broj upisane djece u prvi razred osnovne škole. No, od vrtića do škole ostaje par neizvjesnih godina.
