DAN OPĆINE I ŽUPE MRKOPALJ SKROMNO I BEZ POSEBNE POMPE ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA VIJEĆA
Kanalizacija, vodovod i katastar idu naprijed, vučnica na čekanju
Krajem ožujka počela je izgradnja 3,4 kilometra novog cjevovoda od Mrkovca do Sungera, vrijednog 2,2 milijuna kuna, koji bi trebao biti gotov do ove jeseni
MRKOPALJ Skromno i bez posebne pompe, ali uz ponos i zadovoljstvo rezultatima ostvarenim u proteklom razdoblju, jučer je u Begovom Razdolju, u restoranu »Planinski raj«, obilježen Dan Općine i Župe Mrkopalj. Svečanu sjednicu Općinskog vijeća otvorio je predsjednik Mario Blašković, a načelnik Mrkoplja Ivica Padavić potom je govorio o najznačajnijim aktivnostima realiziranim u razdoblju između dvije svečane sjednice, istaknuvši kako su krajem ožujka počeli radovi na kapitalnoj investiciji vezanoj uz izgradnju novog cjevovoda od Mrkovca do Sungera. »Radovi na 3,4 km cjevovoda vrijedni su 2,2 milijuna kuna i trebali bi gotovi biti do jeseni ove godine, a izrađena je projektna dokumentacija za nastavak sanacije vodovoda kroz naselje Sunger i projekt sustava izgradnje vodopskrbnog sustava javne odvodnje tog mjesta i tu ćemo dokumentaciju kandidirati za EU sredstva. Općina i državna geodetska uprava rade na katastarskoj izmjeri 600 hektara područja Mrkoplja. Posao je vrijedan 1,5 milijun kuna od čega 900.000 daje Općina Mrkopalj, a projekt je iznimno bitan jer se rješavaju imovinsko-pravni odnosi, čime se stvara temelj za daljnji razvoj i ulaganja.
Ceste i vodoopskrba
Uz pomoć bivšeg Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva puno je učinjeno na vodoopskrbnom sustavu pa je tako, uz sudjelovanje Primorsko-goranske županije, i ulaganja od ukupno 900.000 kuna izgrađen 1,2 km dug vodovod do Poljičke kose, a na istoj lokaciji realiziran je, uz ulaganja od 1,2 milijuna kuna i sudjelovanje Općine, Komunalca Delnice i Ministarstva regionalnog razvoja, projekt uređenja vodoopskrbnog sustava i javne odvodnje.
Znatna su bila i ulaganja u sanaciju županijskih cesta, pri čemu je poslove vodila Županijska uprava za ceste, uredivši prometnice u Sungeru i prema Begovom Razdolju. Radilo e uz pomoć PGŽ i na uređenju infrastrukture Biatlonskog centra Zagmajna, a za uređenje skijaške infrastrukture (vučnice) Općina Mrkopalj uložila je 280.000 kuna, uz obvezu da se za sljedeću sezonu uloži još 500.000 kuna, što je veliki novac pa ćemo tražiti pomoć u financiranju tih obveza bez ispunjavanja kojih nećemo dobiti dozvolu za rad vučnice i skijališta Čelimbaša, što je temelj zimskog turizma u našem kraju«, rekao je Padavić.
Samo pohvalnica
U ime Primorsko-goranske županije nazočne je, pohvalivši dosadašnji rad i poželjevši im napredak bržim koracima, pozdravio dr. Ivo Afrić, u ime goranskih lokalnih samouprava Dan Općine mještanima mrkopaljskog kraja čestitao je načelnik Fužina Marinko Kauzlarić naglasivši kako ulaskom Hrvatske u EU očekuje renesansu Gorskog kotara jer će Europa znati cijeniti ljepote ovog planinskog područja smještene nadomak mora. Završni dio sjednice bila je podjela općinskih priznanja, pri čemu je ove godine Pohvalnicu Općine Mrkopalj dobio samo Zlatko Rački i to za doprinos sportu i turizmu ovog kraja.
Radna mjesta ključ opstojnosti
Znatan dio svog govora Padavić je posvetio i temi preustroja lokalnih samouprava u Hrvatskoj, izrazivši bojazan za budućnost goranskih općina i gradova te naglasivši kako mogućnost opstanka ovisi o sposobnosti osiguravanja sredstava potrebnih za rad svake lokalne samouprave, pri čemu će trebati biti vrlo umješan u traženju EU pomoći: »Od države očekujemo niz olakšica za privredu jer je to jedini način otvaranja novih radnih mjesta, što je ključ opstojnosti na ovim prostorima. Nekad se govorilo misli globalno, djeluj lokalno – gdje su te riječi i ideje nestale«, zapitao se Padavić.
Sve manje prvašića
Nazočnima se obratio i ravnatelj OŠ Mrkopalj Dragutin Crnić, koji je još jednom skrenuo pažnju na sve težu demografsku sliku Gorskog kotara i Mrkoplja: »Pred pola stoljeća iz Begovog Razdolja u mrkopaljsku osnovnu školu išlo je 50-60 učenika. Danas je samo jedan. Ove školske godine u sve goranske osnovne škole – njih 26 osnovnih i područnih, upisalo se samo 150 prvašića. Zamislite što će biti za 8 godina! Koliko ćemo uopće djece upisivati?«, zapitao je Crnić, a Svjetlana Jedriško Kasunić nazočnim načelnicima obratila se s molbom da u što većoj mjeri, pogotovo kad je o turizmu riječ, nastupaju zajednički kao cjelina.
