Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XIV. ili XV. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. Od 1732. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.

Poveljom Franje Josipa II., od 1785. godine Mrkopalj je postao privilegirani kraljevski grad (trgovište) sa svojim grbom i pečatom. Ima svog suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi upravu. Godine 1854. izgrađena je crkva Majke Božje od Sedam žalosti u kojoj se svake godine slavi taj blagdan.

1771. godine počinje se graditi i crkva Sv. Filipa, posvećena 1778. za senjsko - modruškoga biskupa Ivana III Kabalini De Ehrenburg.
Poveljom austro-ugarskog cara Josipa II od 1785. godine Mrkopalj, zajedno s Ravnom Gorom i Vrbovskim, proglašavaju se i postaju privilegirani kraljevski gradovi (trgovišta). Godine 1854. izgrađena je crkva Majke Božje od sedam žalosti, zavjetna kapela koja je od 1944. župna crkva u Mrkoplju , koja je to postala nakon 6. travnja 1944. kada je u bombardiranju Mrkoplja srušena i spaljena crkva Sv. Filipa,župni stan kao i mnogo kuća u samom mjestu. Svake godine treće nedjelje rujna slavi se proštenje, kada veliki broj vjernika pohodi Mrkopalj u znak zahvalnosti i štovanja Blažene Djevice Marije.

Prvi organizirani skijaški tečaj za Hrvatsku započeo je 1913. godine u Mrkoplju, za 14 skijaša, u organizaciji Rikarda Wickerta, Ive Lipovšćaka i Ante Pandakovića. Prilikom drugog tečaja u Mrkoplju, 1914., održano je 1. prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju. Također u Mrkoplju je 1934.g, izgrađena i prva skakaonica u Hrvatskoj «pod Vrhin», gdje je već 1936.održano i međunarodno natjecanje u skijaškim skokovima na kojem je Norvežanin Jahr skočio tada nevjerojatnih 46 m.
Na području Mrkoplja, još od davnih poslijeratnih 1947/48. godina, postoje Planinarska društva «Bijele Stijene» i «Bitoraj» sa skijaškim sekcijama, čiji je barem svaki drugi Mrkopaljac bio član. Stoga ne čudi činjenica da je Mrkopalj dao najbolju skijašicu Hrvatske, i prvu Hrvatsku olimpijku Nadu Birko , koja je tu titulu nosila gotovo pet desetljeća, sve do jedinstvene Janice Kostelić.
Zbog svega ovog prije navedenog nije ništa čudno što za Mrkopalj važi epitet "Kolijevka Hrvatskog skijanja".