Fortica nad Crikvenom u Mrkopaljskom polju najstarija je crkvica u Mrkoplju. Zidine iskopane 1976. g.: 4,5 X 8 m. Možda iz 13. ili 14. stoljeća. Moguće da je uz nju bilo i groblje. Ne zna se kada je sagrađena prva kapelica Gospe Žalosne. Zapisano je da je u njoj vršio službu prvi kapelan Samostalne kapelanije u Mrkoplju Josip Alojzije Šoštarić (1764. - 1784.).
1764. g. Kapelaniju osniva senjsko - modruški biskup Pijo Manzador (1764. - 1773.) koji osniva i župu Sv. Filipa Apostola 8.4.1771. Te godine počinje se graditi i crkva Sv. Filipa, posvećena 26.7.1778. g. za senjsko - modruškoga biskupa Ivana III Kabalini De Ehrenburg. Toranj sagrađen do crkve za župnika Matije Alojzija Ligatića (1823. - 1835.). 6. travnja 1944. u bombardiranju Mrkoplja spaljeni su crkva Sv. Filipa, toranj i župni stan i mnogo kuća u selu ( župnik Ivan Butorac, 1933. - 1954.) Desetak godina kasnije do temelja je razorena, a toranj miniranjem razvaljen. Kamen razvezen po cesti ( župnik Petar Buć, 1954. - 1967.). Župa Sv. Filipa mijenja naslov: Župa BDM Žalosne, Mrkopalj.
Svake godine treće nedjelje rujna slavi se proštenje, kada veliki broj vjernika pohodi Mrkopalj u znak zahvalnosti i štovanja BDM.
FAJERI
Pod tim nazivom kriju se ostaci vijadukta Karolinske ceste (1732.), zapravo upornjaci za most. Po predanju, nakon nesreće konjske zaprege koja je iskliznula s mosta i pogibije putnika, cesta je krenula drugim pravcem. Ostali su fajeri, krnje piramide, kao spomen na gradnju Karoline.
MATIĆ POLJANA
Na najprostranijoj travnatoj poljani - Matić poljani, slikovitost povećava spomenički niz od 26 vapnenačkih stijena, postavljenih u koloni, što podsjeća na 26-toricu partizana koji su na mrazištu u snjenoj mećavi 24. veljače 1944. godine izgubili ivote. Spomenički niz je osmislio poznati arhitekt Zdenko Sila, a inspiraciju je možda dobio na nekoj od obližnjih poljana na kojima postoje prirodne slikovite monolitne stijene koje se osamljeno ili u skupinama izdižu iz trave. Ljeti ovim poljanama hodočaste izletnici u potrazi za bogatom berbom borovnica što ukazuje na na zakiseljena tla, a tu su i ostale zanimljive biljne vrste kao šloserova pušina, deltoidni karanfil, bubica, moravka i još mnoge vrste travnatih staništa koje se povlače pred nadiranjem smreke, borovnice i drugih šumskih elemenata.
